UZGOJ DISCUS RIBA

Potrebno je puno truda i znanja za uspješan uzgoj Dsicus riba. „Diva akvarija“ zasluženi je nadimak ove vrste riba.

Discus (Symphysodon) je kralj ciklida; spljoštenog tijela poput diska. Discusi dolaze iz područja pritoka Amazone, (Brazil, Kolumbija, Venezuela i Peru) Društvo ovim ribama prave najčešće prave skalari.

Prvi ih je, sa znanstvene strane, opisao ihtiolog Dr. Johann Jacob Heckel.

Tridesetih godina 20. stoljeća akvaristi su počeli držati diskuse u akvarijima.

Usamljeni diskus neće dugo živjeti, budući da su ovo vrlo društvene ribe koje je potrebno držati u kolonijama – u 5 ili više primjeraka, pa često zbog stresa od usamljenosti neće dugo preživjeti.

Budući da Discus ribe radije same biraju vlastite partnere, akvaristi koji se nadaju uzgoju Discusa obično kupuju nekoliko uzoraka (5-10) mladih jedinki. Kada se dvije ribe odvoje kao par, druge se uklanjaju iz akvarija, a vi ste tada dobili zagarantriran par za uzgoj.

Prije nego što kupite Discuse radi uzgoja, dobro se raspitajte i informirajte tko ih je uzgojio i u kojim uvjetima su uzgajani.

Razlikovanje mužjaka od ženki

Jako je teško, gotovo nekad nemoguće, razlikovati mužjaka Discus ribe od ženke.

Mužjaci imaju zaobljeniji profil lubanje, duže trbušne peraje, a zašiljenije leđne i analne peraje. Genitalne papile ženke su zaobljene, a mužjakove šiljastije.

Mužjak i ženka se uparuju na taj način da se konstantno približavaju jedan drugom.

Kako se bliži vrijeme mrijesta, trbuh  ženke postaje pomalo uvećan zbog jajašaca koje nosi. Nekoliko dana prije nego što položi jaja, ženka razvija kratku cijev, tik ispred analne peraje.

Jaja se izlegu u otprilike 3 do 4 dana, a za to vrijeme ženka perajama pokreće strujanje vode, dovodeći jajima dodatnu količinu kisika. Mužjak za to vrijeme štiti teritorij.

Mriještenje se obično odvija na ravnoj okomitoj površini, ali mnogi parovi odlučuju položiti svoja jaja na biljku širokog lišća

U početku, sićušne Discus ribe ostaju gotovo nepomične na mjestu mriještenja, osim ako ih roditelji ne premjeste na neko novo mjesto, što često i čine.

Zašto većina pokušaja uzgoja nije uspjela

Otprilike 4 dana nakon izbacivanja, mladi se slobodno kreću – plivaju. Upravo tada je većina pokušaja razmnožavanja neuspješno završila.

Naime, prije nego se ova jedinstvena riba prilagodila u prirodi za odgoj svojih mladih, uzgajivači su roditelje izvadili iz akvarija kako bi izbjegli pojavu da roditelji pojedu mlade. Čim su roditelji odvojeni iz akvarij, mlade ribe nisu više jele i počele su umrati.

Tada je, sasvim slučajno, nekoliko akvarista došlo do zaista iznenađujućeg otkrića – da su roditelji potrebni za razvoj mladih potomaka

Naime, odlučili su u akvariju, uz mlade ribe, ostaviti i njihove roditelje i zaključili da su roditelji apsolutno potrebni za razvoj mladih Discus riba. Zaključili su da se bebe Dicus riba hrane od svojih roditelja (poput štenaca koji se hrane od strane svoje majke), pa uklanjanje roditelja Discus riba dovodi do izgladnjivanja i smrti beba Discus riba.

Kasnije studije znanstvenika pokazale su da u koži roditelja postoje posebne stanice ili žlijezde koje proizvode hranu. Kad bebe dosegnu dob za plivanje, oni se drže na strani jednog roditelja, hraneći se dok se grle. Kad jedan roditelj postane umoran od hranjenja mladih, on ih otrese sa sebe i oni se prebacuju na drugog roditelja.

Postupno, nakon nekoliko tjedana, bebe ribe postaju sve manje ovisne o roditeljima dok napokon ne postanu potpuno samostalni.

Mladi Discus ima malo sličnosti s njihovim roditeljima. Prvih mjeseci su izduženi, poput većine ciklida. Ali kad tijelo mlade ribe dosegne svoju pravu veličinu one postaju gotovo jednako zaobljene kao i odrasle jedinke.

O uzgoju

Postoje mnogi prečaci za uzgoj Discus riba.

Prvo moramo upoznati prirodne vode Discusa da bismo razumjeli savršeno akvarijsko okruženje za uzgojni par.

Ove ribe mogu tolerirati samo male promjene u svom okruženju. Njihova prirodna staništa vode imaju izuzetno male količine elektrolita.

Kvaliteta vode igra značajnu ulogu u uzgoju Discusa. U prirodnom okolišu tvrdoća vode je vrlo niska, čak i ispod 1°dH.

Discus ribe su posebno osjetjive na temperaturu vode.Temperatura bi trebala biti konstantna – ali se ona može održavati od 26C do 31C. Padanjem temperature vode Discusi postaju podložni parazitima.

Velika količina huminskih kiselina i tanina znači da postoji mala količina bakterija i gljivica.

Da bi se uzgoj uspješno obavio, voda se mora pripremiti na odgovarajući način (reverzna osmoza) i također provjeravati u intervalima od 2 do 3 tjedna; inače će se sadržaj elektrolita u akvariju popeti previsoko.

Osim smanjenja tvrdoće vode, posebno je postići svojstva distrofičnih voda dodavanjem huminskih kiselina i tanina, bilo periodičnim filtriranjem (putem treseta) ili dodavanjem ekstrakata treseta. Ovim će se metodama postići i potrebna blago kisela pH vrijednost.

Povećanje kiselosti fosfornom kiselinom nije preporučljivo zbog osjetljivosti Discusa na tu kemikaliju.

Akvarij za Discus ribe uvijek treba biti dovoljno dugačak – preko 100 cm i dovoljno velik (najmanje 50 cm), tako da uzorci imaju dovoljno prostora za slobodno plivanje i okretanje, bez ikakvih prepreka.

Važno je u akvarij staviti dekorativan element – primjerice razna drva (panjeve) koji otpuštaju  tanin koji će vodu kiseliti, ali omekšavati i potamniti. To je važno budući da Discusi ne vole previše svjetla.

Razmnožavanje Discusa

Diskusi su spolno zreli između 18. i 24. mjeseca života.

Postoje dvije tehnike razmnožavanja

• prva kod koje se razmnožavaju samo originalne (izvorne) vrste (izvorne)
• druga kod koje se razmnožavaju umjetno uzgojene varijante Discusa

Bolesti Discusa:

Prikladni uvjeti (optimalna kvaliteta vode, pravilna prehrana)  pomažu u sprječavanju raznih rizika odn. bolesti

Najučinkovitiji lijek protiv bolesti je svakako preventivna karantena (karantenski akvarij) gdje se riba čisti od parazita, a zatim vraća u akvarij.

U svrhu sprječavanja oboljenja dobro djeluje i redovita promjena vode, ali i raznolika prehrana koja će im omogućiti siguran izvor proteina, vitamina, minerala i ugljikohidrata.

Preporuča se hraniti ih više puta na dan malom količinom hrane.

Neki od znakova bolesti Discusa su tamnjenje tijela, ograničeno kretanje, spuštene peraje, odbijanje jela (duže od dva dana) itd.

Važno je da redovito pratite odn. promatrate ribe jer ćete tako najlakše učiti promjenu i moći reagirati na vrijeme.

Zaključak:

Nesporno je da ova zanimljiva riba oduševljava akvariste, izgledom, bojom, gracioznošću.

Kada govorimo o uzgoju Discusa, ove su ribe puno zahtjevnije od drugih akvarijskih riba. Morate im pružiti svu potrebnu njegu, i posebno brinuti o vodi i temperaturi. Discusi nisu jako aktivni i ne vole biti u blizini takvih riba.

Ukoliko ste sigurni da ispunjavate sve bitne uvjete za uzgoj ovih veličanstvenih riba, onda je Discus svakako idealna riba za Vas.